Kinesko Valentinovo


Kinesko Valentinovo je zapravo legenda o mladom govedaru i djevojci tkalji. Kao i u svim legendama iz Kine i ovdje ima puno toga u što je teško povjerovati … a legenda ide ovako …

Bio jednom jedan mladi govedar, zvao se Niulang (kineski: 牛郎; pinyin: niú lán; doslovno: govedar). Sretnik govedar sreo je prelijepu djevojku Zhinü (kineski: 織女; pinyin: zhī nǚ; doslovno: tkalja). Sad ide magija. Zhinü je bila sedma kćer boginje koja je u tom trenutku pobjegla iz dosadnog raja u potrazi za zabavom. Zhinü se odmah ludo zaljubi u Niulanga, vjenčaju se – ali o tome ne obavijeste boginju. Zhinü je bila predivna žena, Niulang sjajan suprug. Brak iz bajle, živjeli su sretno, imali dvoje djece, idila… No, božica raja otkrije da se Zhinü udala za običnog smrtnika , jako se zbog toga naljuti i naredi Zhinü da se odmah vrati u raj. Neke verzije ove legende govore da se Zhinü mora vratiti u raj poslu tkanja šarenih oblaka. Nije mi jasno kakav je to raj u kojem se radi, ali ok, idemo dalje s legendom… Kad je Zhinü otišla Niulang se na zemlji jako naljutio jer mu je žena nestala nestala. Odjednom, njegovo govedo progovori i kaže mu da ako ga ubije i pokrije se njegovim krznom moći će otići u raj potražiti svoju ženu. Čovjek tako i napravi. Niulang ubije govedo, krznom prekrije sebe i svoju djecu te krene za raj.
Boginja u raju otkrije njegov plan i jako se naljuti. Kako bi ga kaznila uzme ukosnicu te ukosnicom zagrebe po nebu i napravi široku rijeku koja razdvoji Niulang i Zhinü zauvijek. U priči tako nastane mliječna staza između zvijezda Altair i Vega koje se upravo kraj ljeta nalaze visko na našem zvjezdanom nebu.
Zhinü sjedi sa jedne strane rijeke tužno radeći oblake. Niulang sjedi sa druge strane, gleda ju i čuva njihovu djecu.

Ljubav i odanost ovoga para dotaknula je ipak božicu u srce. Ali i svrake koje u kineskoj kulturi simboliziraju sreću.Tako prema legendi svake godine sedmog dana sedmog mjeseca na desetke tisuća svraka leti na nebo kako bi npravili most za par koji onda tu jednu noć provede zajedno.

Ljudi su i danas dirnuti ovom ljubavnom pričom. Qixi tradicija očuvana je preko 2000 godina, a 2006. ovaj je festival uključen na Listu nematerijalne kineske baštine zajedno s Kineskom novom godinom i Festivalom zmajevih čamaca od strane Državnog vijeća. Samo ljubav <3

China Placeholder
China

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *